Liturgy

Crvena slova — veliki pravoslavni praznici

Šta znače crvena slova u pravoslavnom kalendaru — veliki praznici, krsne slave i neradni dani označeni crvenom bojom.

6 min read

🌐

Content in Serbian

This guide is currently available in Serbian. Use your browser's translation feature (right-click → Translate) or view the Serbian original. English translation is being prepared.

Šta znači izraz „crveno slovo”

Izraz crveno slovo potiče iz starog načina štampanja crkvenih kalendara. Obični dani u kalendaru pisani su crnom bojom, a veliki praznici isticani su crvenom — da bi odmah upali u oči i da bi se vernik podsetio da je taj dan poseban, posvećen Bogu i nekom svetom događaju ili svetitelju. Otuda je u narodu „crveno slovo” postalo sinonim za veliki praznik, svetkovani i, po pravilu, neradni dan.

Crvena boja u crkvenoj tradiciji nije slučajno odabrana. Ona je boja praznika, radosti i Hristove žrtve — boja koja označava svečanost i izdvaja praznik iz niza običnih dana. Kada u kalendaru vidimo crveno slovo, to je poziv da zastanemo, dođemo na svetu liturgiju i taj dan provedemo drugačije od svakodnevice.

Vaskrs — praznik nad praznicima

Na vrhu svih praznika stoji Vaskrs (Pasha) — proslava Vaskrsenja Gospoda Isusa Hrista. On se ne ubraja u dvanaest velikih praznika jer je iznad njih; Crkva ga naziva „praznik nad praznicima i svetkovina nad svetkovinama”. Vaskrs je pokretni praznik — datum mu se računa prema prolećnoj punoj meni, pa pada svake godine drugog datuma, a od njega zavisi i niz drugih praznika.

Dvanaest velikih praznika

Posle Vaskrsa, najveći su tzv. dvunadeseti (dvanaest velikih) praznici. To su:

  1. Rođenje Presvete Bogorodice (Mala Gospojina)
  2. Vozdviženje Časnog krsta (Krstovdan)
  3. Vavedenje Presvete Bogorodice
  4. Rođenje Hristovo (Božić)
  5. Bogojavljenje (Krštenje Gospodnje)
  6. Sretenje Gospodnje
  7. Blagovesti
  8. Ulazak Hristov u Jerusalim (Cveti)
  9. Vaznesenje Gospodnje (Spasovdan)
  10. Silazak Svetog Duha (Trojice / Duhovi)
  11. Preobraženje Gospodnje
  12. Uspenje Presvete Bogorodice (Velika Gospojina)

Od ovih praznika, jedni su nepokretni (imaju stalan datum, kao Božić i Bogojavljenje), a drugi pokretni (zavise od datuma Vaskrsa, kao Cveti, Spasovdan i Trojice). Svi su u kalendaru označeni crvenim slovom.

Uz dvanaest velikih praznika, kao veliki se slave i Obrezanje Gospodnje (sa Svetim Vasilijem), Rođenje svetog Jovana Krstitelja (Ivanjdan), dan svetih apostola Petra i Pavla (Petrovdan) i Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja.

Narodni i nacionalni praznici

Pored opštih hrišćanskih praznika, u srpskom pravoslavnom kalendaru crvenim slovom obeleženi su i praznici od posebnog nacionalnog i duhovnog značaja za srpski narod:

  • Sveti Sava (27. januar) — prvi srpski arhiepiskop, prosvetitelj i zaštitnik srpskog naroda i školstva. Slavi se u svim srpskim crkvama i školama.
  • Vidovdan (28. jun) — dan Svetog velikomučenika kneza Lazara i svih srpskih svetih mučenika koji su pali na Kosovu. Ima i duboko nacionalno i bogoslužbeno značenje.

Ovi praznici svedoče o tome kako su se vera i nacionalno pamćenje srpskog naroda kroz vekove tesno isprepletali.

Tradicija nerada na praznik

Po crkvenom predanju, na velike praznike označene crvenim slovom vernici se uzdržavaju od teških i nepotrebnih poslova. Razlog nije u tome da je rad sam po sebi greh — rad je blagoslov — već u tome da praznik treba dostojno proslaviti: doći na svetu liturgiju, pomoliti se, provesti dan u miru, sa porodicom i u delima milosrđa.

Ovo nije pravna zabrana niti propis koji se nameće silom, već poziv srcu. Neodložni poslovi, briga o bolesnima, hranjenje stoke i svako delo milosrđa nisu zabranjeni — sam Gospod Hristos je i na praznik činio dobro i isceljivao. Smisao nerada na praznik jeste da čovek bar tog dana odvoji vreme za Boga, a ne da robuje svakodnevnim brigama.

Spisak svih praznika i njihovih datuma može se pratiti kroz pravoslavni kalendar, gde je svaki veliki praznik posebno označen. Tako vernik unapred zna kada dolaze crvena slova i može se na vreme pripremiti — postom, ispovešću i molitvom — da praznik dočeka spremne duše.

Razlika između crvenog slova i krsne slave

Na kraju, valja razjasniti čestu zabunu. Crveno slovo označava opšti crkveni praznik koji slavi cela Crkva — Božić, Vaskrs, Svetog Savu i druge. Krsna slava je, pak, porodični praznik: dan kada jedna srpska porodica proslavlja svog svetitelja zaštitnika, nasleđenog s kolena na koleno, još od pokrštavanja predaka.

Krsna slava ne mora biti označena crvenim slovom u opštem kalendaru — ali se u porodici proslavlja sa jednakim, često i većim poštovanjem nego mnogi opšti praznici. Tako svaki dom ima svoj „crveni dan” u godini, čak i kada on za ostatak Crkve nije veliki praznik. Slava je jedinstveni izraz srpske pravoslavne pobožnosti i čuva vezu porodice sa svojim svecem zaštitnikom kroz pokoljenja.

Frequently Asked Questions

Šta su crvena slova u kalendaru?

Crvena slova su dani u pravoslavnom kalendaru koji su odštampani crvenom bojom jer označavaju velike praznike — pre svega dvanaest velikih (dvunadesetih) praznika i Vaskrs, kao i najznačajnije svetiteljske dane. Obični dani štampaju se crnim slovima, a praznici crvenim, pa otuda i izraz 'crveno slovo' za veliki praznik ili neradni svetkovani dan.

Koji su veliki pravoslavni praznici?

Najveći praznik je Vaskrs (Pasha), koji se zove 'praznik nad praznicima'. Posle njega slede dvanaest velikih praznika: Rođenje Bogorodice, Vozdviženje Časnog krsta, Vavedenje, Božić, Bogojavljenje, Sretenje, Blagovesti, Cveti, Vaznesenje (Spasovdan), Trojice (Duhovi), Preobraženje i Uspenje Bogorodice. Uz njih se kao veliki praznici slave i Obrezanje Gospodnje, Rođenje i Usekovanje svetog Jovana Krstitelja, te dan svetih apostola Petra i Pavla.

Da li se na crveno slovo ne radi?

Po crkvenom predanju, na velike praznike označene crvenim slovom vernici se uzdržavaju od teških i nepotrebnih poslova kako bi taj dan posvetili Bogu — odlasku na liturgiju, molitvi i odmoru. To nije pravna zabrana rada, već poziv da se praznik dostojno proslavi. Neodložni i milosrdni poslovi nisu zabranjeni; sam Hristos je činio dobro i na praznik.

Koja je razlika između crvenog slova i krsne slave?

Crveno slovo označava opšti crkveni praznik koji slavi cela Crkva — na primer Božić, Vaskrs ili Svetog Savu. Krsna slava je porodični praznik kojim jedna porodica ili dom proslavlja svog svetitelja zaštitnika, nasleđenog s kolena na koleno. Slava ne mora biti crveno slovo u kalendaru, ali se u porodici proslavlja sa jednakim, pa i većim poštovanjem.