Žito (Koljivo) za slavu
Slavsko žito od kuvane pšenice sa orasima, šećerom i začinima — simbol vaskrsenja i hleba života, blagosilja se uz slavski kolač.
Sastojci
| Količina | Sastojak |
|---|---|
| 500 g | cela pšenica (golica, najbolja je domaća iz mlina) |
| 200 g | orasi, mleveni |
| 150 g | šećer u prahu |
| 2 kesice | vanilin šećer |
| 1 kašičica | cimet, mleveni |
| 1 kom | narandža (samo rendana kora) |
| 100 g | mleveni keks (petit beurre ili sličan) |
| 50 g | šećer u prahu (za posipanje) |
Priprema
Sastojci
Količine su za 12 porcija slavskog žita. Pšenica mora biti golica (cela pšenica bez ljuspice) — najbolja je domaća, sa pijace ili iz mlina, jer je bogata i ima karakterističan miris. Industrijska pšenica iz prodavnica često je manje ukusna. Orasi treba da budu sveže mleveni — iseckajte ih u sečki ili samelite u multipraktiku tik pred upotrebu, jer prebrzo gube aromu.
Priprema
1. Pranje pšenice
Pšenicu pažljivo prebirajte i odstranite kamenčiće, slamke ili pokvarena zrna. Operite je u nekoliko voda dok voda ne postane potpuno bistra — pšenica često ima dosta prašine i ostataka. Ovo je važan korak, jer od kvaliteta pranja zavisi i čistoća konačnog ukusa.
2. Namakanje preko noći
Operanu pšenicu prelijte sa puno hladne vode (oko 3 puta više vode od pšenice) i ostavite je da se namače najmanje 8-12 sati, najbolje preko noći. Namakanje skraćuje vreme kuvanja i čini zrno mekšim. Voda treba da prekrije pšenicu za 5-6 cm jer pšenica značajno bubri.
3. Kuvanje
Sutradan namočenu pšenicu procedite, prebacite u veliku šerpu i prelijte svežom hladnom vodom (oko 2 litra). Pustite da provri, pa smanjite vatru i kuvajte na laganoj vatri 2 do 3 sata, povremeno mešajući i dolivajući vodu po potrebi. Pšenica je gotova kada zrno postane potpuno mekano i počne da puca pod pritiskom kašike. Pri kraju kuvanja, ostavite je na tihoj vatri da upije svu tečnost (ali da ne zagori).
Procedite kroz cediljku i ostavite da se potpuno ohladi i prosuši — minimum 2 sata. Pšenica ne sme biti vlažna, jer će žito biti razmočeno.
4. Mlevenje na mašini za meso
Tradicionalni način — kuvanu i potpuno ohladjenu pšenicu sameljite na mašini za meso, kroz srednju ili krupniju ploču. Ovo je presudan korak koji daje žitu njegovu prepoznatljivu teksturu — ne previše sitnu kao pasta, ali ni grubu kao cela zrna. Ako nemate mašinu za meso, možete koristiti multipraktik u kratkim impulsima, ali pazite da ne pretvorite pšenicu u kašu.
5. Mešanje sa orasima i začinima
U veliku zdelu stavite samlevenu pšenicu, dodajte mlevene orase, šećer u prahu, vanilin šećer, mleveni cimet i rendanu koru narandže. Ako želite gušću smesu, dodajte mleveni keks — on upija višak vlage i čini žito stabilnijim. Mešajte rukama (čistim) ili velikom kašikom dok se sve ne sjedini u jednoličnu masu. Probajte i dotjerajte slatkoću — neki vole slađe, neki blaže.
6. Oblikovanje
Žito prebacite u dublju činiju, najbolje okruglu staklenu ili keramičku, i potisnite kašikom da dobijete ravnu i kompaktnu površinu. Možete oblikovati i u manju zaravljenu humku ili ravnu površinu — zavisi od posude.
7. Ukrašavanje
Vrh žita ravnomerno posipajte šećerom u prahu (kroz sito) — sloj treba da bude beo i nepropustan. Tradicionalno se preko šećera utiskuje krst kašičicom ili kalupom, a oko njega se mogu utisnuti slova IS HS NI KA, baš kao na kolaču. Neke porodice ukrašavaju žito i orahovim polovinama u vidu krsta, ili se preko šećera nasipa sloj rendane čokolade. Sve zavisi od porodične tradicije.
Saveti
Simbolika: žito je u pravoslavnoj tradiciji simbol vaskrsenja. Sam Hristos je rekao: “Zaista, zaista vam kažem: ako pšenično zrno padnuvši u zemlju ne umre, ono ostaje samo; ako li umre, mnogi rod donosi” (Jovan 12:24). Pšenica koja umire u zemlji da bi rodila novi život, predslika je Hristove smrti i vaskrsenja, kao i naše buduće rezurekcije.
Žito za parastos (zaupokojuju): za pomen umrlima žito se priprema bez šećera u prahu na vrhu ili sa diskretnim ukrasom — bez krsta i slova IS HS NI KA koja su rezervisana za radosne, slavske trenutke. U žito za parastos se često stavlja malo manje šećera, a često se umesto narandžine kore koristi sok od nara (simbol krvi i života). Posipa se mlevenim orasima i ponekad rendanom čokoladom. Donosi se na grobno mesto ili u crkvu na zaupokojnoj liturgiji ili paranšu.
Strogi post: žito je idealno za sve postove jer ne sadrži ni ulja ni mlečnih proizvoda — pripada kategoriji suhojedenija (strogi post). Zato je univerzalno slavsko jelo koje se može pripremati i kada slava pada u dane Velikog posta (npr. Sv. Aleksije, Sv. Marija Egipatska, 40 mučenika).
Čuvanje: žito se može pripremiti dan ili dva pre slave i čuvati u frižideru, pokriveno folijom. Šećer u prahu posipajte tek pre serviranja, jer se inače razmoči.
Posluživanje: tradicionalno se servira u maloj kašici, gostima posle blagoslova. Smatra se grehom baciti žito — ostatak se može pojesti tokom narednih dana ili se daje pticama.